Istorija lige

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole

Istorija lige

Počalji od Mihajlo taj Pet Okt 30, 2009 5:08 pm

Osnivanje Bundeslige

Poraz državne reprezentacije od strane Jugoslavije od 0:1 na SP-u 1962. u Čileu u četvrtzavršnici s je bio događaj koji je konačno pokrenuo formiranje nacionalne lige. Pod predsjednikom DFB-a Hermannom Neubergerom formirana je u Dortmundu 28. srpnja 1962. Bundesliga koja je krenila u sezoni 1963/64.. Nova njemačka profesionalna liga je bila modelirana prema već davno uspostavljenoj engleskoj ligi, koja je postojala od 1888..

Pred formiranje, postojalo je 5 Oberliga, ili viših liga, i to za područja Sjever, Jug, Zapad, Jugozapad i Berlin. DR Njemačka pod sovjetskom okupacijom je zadržala vlastitu ligašku strukturu. 46 klubovi se prijavilo za novu ligu. 16 momčadi je bilo izabrano temeljem njihovih rezultata na terenu, gospodarstvenih kriterija, kao i kriterija zastupljenosti Oberliga.

* iz Oberlige Nord: Eintracht Braunschweig, Werder Bremen, Hamburger SV
* iz Oberlige West: Borussia Dortmund, 1. FC Köln, Meidericher SV (now MSV Duisburg), Preußen Münster, FC Schalke 04
* iz Oberlige Südwest: 1. FC Kaiserslautern, 1. FC Saarbrücken
* iz Oberlige Süd: Eintracht Frankfurt, Karlsruher SC, 1. FC Nürnberg, TSV 1860 München, VfB Stuttgart
* iz Oberlige Berlin: Hertha BSC Berlin

Prve bundesligaške utakmice su odigrane 24. kolovoza 1963.. Prvotni favorit „1. FC Köln” je bio i prvim prvakom Bundesliga, ispred „Meidericher SV”-a i „Eintrachta” iz Frankfurta.


'60-te

Nova liga je dočekana sa velikim entuzijazmom. Posjećenost je bila velika. Ipak, nijedna momčad nije uspila ostvariti prevlast tijekom '60-ih - u sedam sezona, od 1963/64. do 1969/70., sedam različitih momčadi je osvojilo prvenstvo. 1965/66. je „Bayern” iz Münchena ušao u 1. ligu. Već 1968/69. su osvojili svoje prvo prvenstvu, započevši tako svoju eru najdominantnije momčadi u bundesligaškoj povijesti.

'60-ih se zbio jedan od najneobičnijih događaja u povijesti Bundeslige. Licenca berlinske „Herthe” je bila opozvana za sezonu 1964/65., čime je klub ispao u nižu ligu, Regionalligu Berlin (Regionallige su onda bile ligaški razred neposredno ispod 1. Bundeslige). Razlog je bio što je klub prekršio ligina pravila igračkih plaća, djelomice i zbog pokušaja takvimi načinom privući igrače u Berlin; u to vrijeme se gradio Berlinski zid, a hladnoratovske napetosti su bile velike. Posljednjeplasirani, „Karlsruher” i „Schalke” su pokušali izbjeći ispadanje, tražeći za se „Herthino” mjesto. Na koncu se odlučilo da te sezone neće nitko ispadati i da će se iduće sezone broj sudionika 1. lige povećati sa 16 na 18, čime se dalo mjesta momčadima koje bi inače ispale u Regionallige. Hladnoratovska politika je dovela do toga da se ostavilo za berlinski klub koji bi nadomjestio „Herthu”, a sve iz znaka solidarnosti sa bivšim glavnim gradom. Kao posljedica, uslijedilo je ulaženje „Tasmanie 1900”, koja je pretrpila najgoru sezonu u bundesligaškoj povijesti.

SR Njemačka je na SP-u 1966. ušla u završnicu, izgubivši sa 4:2 od domaćina u produžetcima, ponajviše zbog čudnog pogotka.


'70-te

Mlada liga je u svom prvom desetljeću upala u probleme zbog skandala. Slučaj je bio kada je presjednik "Kickersa" iz Offenbacha Horst Gregorio Canellas predočio dokaze o igračima koji su bili podmićeni u svrhu utjecaja na ishod utakmica. Optužbe su se proširila na nekoliko klubova, uključujući "Arminiu" iz Bielefelda, "Herthu", "Schalke" i "Kölna". Skandal je prouzročio strahotni pad povjerenja u Bundesligu, što je rezultiralo padom u posjećenosti utakmica. DFB-ove istrage su dovele do toga da su uslijedile brojne zabrane mnogim igračima; nekima su presude bile preinačene. "Arminia" iz Bielefelda je okvalificirana kao središnji klub u cijelom skandalu, i sukladno tome, oduzeti su joj svi bodovoi koje je osvojila tijekom sezone 1971/72. i kažnjena je izbacivanjem u nižu ligu.

Entuzijazam za natjecanje je vraćeno osvajanjem naslova prvaka na SP-u 1974.., kao i prvim naslovima europskih prvaka koje su osvojili bundesligaši ("Bayern" 1973/74., 1974/75. i 1975/76., te "Borussia" iz Mönchengladbacha Kup UEFA 1974/75.). Gledanost je porasla nakon što je korupcijski skandal okončao. Istovremeno, veća gledanost je dala nekolicini momčadi jaku podlogu za privući prve inozemne zvijezde u Bundesligu u sezoni 1977/78..

Dva kluba su dominirala Bundesligom '70ih: "Borussia" Mönchengladbacha i "Bayern" iz Münchena. "Borussia" je bila prva momčad koja je obranila naslov prvaka (1970/71.). "Bayern" je bio prvi klub koji je osvojio tri uzastopna naslova prvaka: 1971/72., 1972/73. i 1973/74.. "Borussia" je uzvratila sa svoja tri uzastopna naslova. Uslijedili su "Kölnovi" i "HSV-ovi" naslovi, a "Bayern" je zaključio desetljeće, kojeg je, kao i "Borussia", okončao s četiri naslova.


'80-te

'80-te su bile nešto slabije desetljeće za Bundesligu. Postojao je opći pad gledanosti utakmica; po susretu je, primjerice, u najslabijoj sezoni, 1985/86., je bilo 17.600 gledatelja po utakmici, za razliku od 1977/78., kada je bilo 26.000 gledatelja pu utakmici (najboljoj sezoni od 1964/65.).
Njemački nogomet je bio pogođen sveeuropskim problemom širećeg huliganstva i pojavom neonacističkih navijačkih skupina.
Utakmice u domaćem prvenstvu su postale grubi fizički sukob, lišen svih igračkih zvijezda kakve su navijači uživali gledati prijašnjih desetljeća. Najbolji njemački igrači su u pravilu odlazili igrati u Italiju, u Serie A, kod bogatih talijanskih klubova.
„Bayernova” prevlast u Bundesligi se potvrdila sa šest od deset naslova '80-ih.
Konac desetljeća je donio temeljite promjene Bundesligi. Liga je potpisala svoj prvi veliki televizijski ugovor, a naziralo se ujedinjenje Njemačke i spajanje nogometnih liga SR i DR Njemačke.


'90-te

1991., nakon njemačkog nogometnog ujedinjenja, istočnonjemački nogometni savez, je spojen sa zapadnonjemačkim DFB. Istočnonjemački klubovi su bii raspoređeni i dodijeljeni raznim razinama zapadnonjemačke ligaške strukture, koja je bila prilagođena za prihvatiti dolazak novih klubova. U tu svrhu, Bundesliga se privremeno proširila na 20 klubova u sezoni 1991/92., dodavši DDR-Oberligaine najbolje klubove, „Dynama” iz Dresdena i „Hansu” iz Rostocka. Iduće sezone se Bundesliga vratila na stari format od 18 klubova; dražđanski klub je uspio ostati, dok je rostočki ispao. Ove dvije momčadi su nastavile se povremeno pojavljivati u Bundesligi tijekom 1990-ih. Jedini istočnonjemački klubovi, koji su još uspili plasirati se u 1. ligu su „FC Energie” iz Cottbusa i „VfB Leipzig”, dok je 6 njih igralo u 2.Bundesligi.

Novi sustav bodovanja se počeo primjenjivati 1995/96.. Za pobjedu se od tad dobija tri, umjesto dotadanja dva, kao što se počelo činiti diljem Europe tada (u svrhu obeshrabrivanja namještanja utakmica i prvenstvenih plasmana igranjem neriješenih utakmica).

Od početka '90-ih, Bundesliga je počela opet uživati sve veću popularnost u Njemačkoj. To je djelimice bilo i zbog uspjeha njemačke postave na SP 1990. i EP 1996.. Također, Bundesliga je počela odvažnije nastupati marketinški, kako za sebe, tako i svoje klubove sudionike, slijedeći primjer inih, poznatijih i izreklamiranijih europskih liga.


Novo stoljece

Do 2001., Bundesliga je bila pod izravnim nadzorom krovnog njemačkog nogometnog subjekta, DFB-a. Ovo se promijenilo stvaranjem Deutsche Fußball-Lige ("DFL", ili "Njemačka nogometna liga"), novim upravnim tijelom njemačkog nogometa, pod čiju su upravu došle Bundeslige. DFL je ostao podređen DFB-u, i vodi profesionalne lige u Njemačkoj i odgovoran je za izdavanje licenca klubovima, opći fiskalni nadzor na Bundesligama te za marketinška prava za prve dvije lige.

Od pokretanja Bundeslige 24. kolovoza 1963., 49 klubova je igralo u Bundesligama. Za pomoći obilježiti 40-tu obljetnicu lige, dva kluba, sa istaknutom bundesligaškom poviješću su se srela u utakmici na taj nadnevak, 2003. godine. "HSV", znan i kao "dinosaur", jer je bio jedini klub koji je igrao u svakoj sezoni otkad postoji liga, i "Bayern", najuspješniji njemački klub, koji je onda upravo bio osvojio svoj 17. naslov prvaka.

2005., njemački nogomet je opet pogodio skandal sa namještanjem rezultata, u kojem je bio optužen drugoligaški sudac Robert Hoyzer, koji je priznao da je sudjelovao u tim radnjama u 2. Bundesligi, njemačkom kupu i Regionalliigi III. Od bitnijih susreta iz kupa, radilo se u susretu 1. kola izmešu niželigaša "Paderborn" i prvoligaškog velikana "HSV"-a 21. kolovoza 2004.. Hamburški klub je izgubio sa 2:4 na jedanaesterce i uz crveni karton, čime je ispao iz unosnog natjecanja.

Hoyzeru je doživotno zabranjen pristup nogometnim organizacijama, uz zatvorsku kaznu od 29 mjeseca. Uskoro je prozvao još neke službene osobe, igrače, kao i skupinu hrvatskih kladioničara, što je dovelo do daljnje istrage. Do konca 2005., pokazalo se da skandal nije izravno uvlačio uključivao Bundesligu, a potvrđen je za niže lige:

* sudcu Dominiku Marksu je doživotno zabranjen pristup nogometnim organizacijama, a dobio je 18-mjesečnu kaznu zbog njegove uključenosti u ove radnje
* igrač Jürgen Jansen je dobio kaznu i 9-mjesečnu kaznu zbog primanja mita danih u svrhu utjecanja na utakmice kad je igrao
* tri hrvatska sudionika, koji su vukli konce u ovoj mreži, dobili su kazne od 35 mjeseca do 12 mjeseca suspenzije
* sudac Torsten Koop je dobio tromjesečnu zabranu zbog nepravovremene prijave nedopuštenog pristupa sudcu Hoyzeru
* HSV je presuđena naknada u iznosu od 2 milijuna eura zbog njegova prisilna rana ispadanja iz njemačkog kupa, a planira se dosuditi naknade za još neke pogođene klubove
* nakon revizije, naređeno je ponavljanje većeg broja niželigaških utakmica
* jedan broj promjena je sproveden u svrhu osiguravanja većeg i boljeg nadzora sudaca i službenih osoba

Unatoč skandalu, Bundesliga je nastavila postizati rekorde gledanosti. U 43. sezoni, ukupna gledanost je bila 12,48 milijuna u 306 utakmica za prosječnih 40.775 po utakmici, što je iznosilo godišnji porast od 7,9%, čime je sezona 2005/06. već petu uzastopnu godinu postignut rekord. Ova brojka čini Bundesligu najgledaniju nacionalnu nogometnu ligu na svijetu po gledanosti po utakmici. Po istom kriteriju, druga je među velikim profesionalnim športskim ligama na svijetu, zaostajući samo za NFL ligom američkog nogometa u SAD-u. Najgledaniji klubovi su bili : "Borussia" (Dortmund) 72.850; "Bayern" 67.214; "Schalke" 61.177; "HSV" 53.298. Vrhunac za ligu je dosegnuo vrhunac pred svjetsko prvenstvo 2006. u Njemačkoj. Radi pripreme za to prvenstvo je poduzet ambiciozni program unaprjeđenja i dogradnje stadiona.

2005/06., "Bayern" je postao prvi klub u Bundesligi koji je obranio dvostruku krunu, državnog prvaka i osvajača kupa.

Jedan od problema s kojima se susreće liga jesu rezultati i sudbina klubova iz bivše DR Njemačke, koji se ne uspijevaju nositi sa gospodarski snažnijim klubovima iz SR Njemačke. Zbog činjenice što nisu uspjeli privući bogate pokrovitelje, nisu više bili u mogućnosti zadržati igrače iz vlastitih nogometnih škola. Drugi problem s kojim se sreću je igranje na stadionima u iznimno lošem stanju. Samo 4 od 36 klubova u prve dvije lige su iz bivše DR Njemačke. Konkretno, u sezoni 2006/07., troje igraju u 2. Bundesligi, dok četvrti, "Energie Cottbus" su se uspjeli plasirati u 1. Bundesligu 2006/07.. U pripremama za SP 2006., pokušalo se ravnomjerno rasporediti mjesta održavanja susreta između njemačkog istoka i zapada. Međutim, organizatori su se morali susresti s okrutnom zbiljom, jer nije bilo dostatnih nogometnih kapaciteta sa popratnim športskim sadržajima i svom ostalom podgradnjom i nadgradnjom koja je potrebna za ugostiti sudionike jednog ovakvog događaja (hoteli, restorani, raznorazni objekti namijenjeni posjetiteljima), i na koncu konca prometna podgradnja i nadgradnja. Na koncu se njemački istok puno manje predstavio svijetu, te je samo jedan grad dobio domaćinstvo, Leipzig. Situacije samo odpovjeda okolnostima u širem kontekstu, glede ujedinjenja Njemačke i osjećaja koje brojni "Ossiji"s imaju prema zapadnim sunarodnicima.
avatar
Mihajlo
Administrator
Administrator

Broj poruka : 242
Datum upisa : 25.10.2009
Godina : 27
Lokacija : Banja Luka

Pogledaj profil korisnika http://sportski-forum.serbianforum.info

Nazad na vrh Ići dole

Re: Istorija lige

Počalji od Mihajlo taj Pet Okt 30, 2009 5:12 pm

Pravila lige

Njemačkim prvakom se postaje isključivo sudjelovanjem u Bundeslizi. U istoj se igra po dvokružnom liga-sustavu, jednom na svom, domaćem terenu, i jednom na gostujućem terenu.
U početku, pobjeda se bodovala sa dva boda, neriješeno jednim bodom, a poraz nije donosio bodove. Od sezone 1995/96., pobjeda se boduje sa 3 boda; pravilo se počelo uvoditi diljem Europe, za izbjeći učestala sumnjiva odigravanja utakmica neriješenim ishodom, što je bilo isplativo svim umiješanim stranama, a ugrožavalo je regularnost natjecanja.
Klub koji osvoji najviše bodova na koncu sezone postaje prvakom. Trenutačno, prva dva kluba na ljestvici izravno se kvalificiraju za skupinski krug natjecanja Lige prvaka, dok treće plasirani u 3. kvalifikacijski krug Lige prvaka. Tri najslabije plasirane momčadi ispadaju iz lige u nižu, 2. Bundesligu, dok prve tri iz 2. Bundeslige se plasiraju u 1. Bundesligu, u kojoj se natječu iduće sezone.

Ako momčadi imaju isti broj bodova, viši plasman se dobiva po idućim kriterijima:

1. razlika pogodaka za cijelu sezonu
2. ukupan broj pogodaka postignutih u cijeloj sezoni
3. međusobni susreti (bodovi u međusobnim susretima)
4. međusobna ralika pogodaka

Ako su klubovi i dalje izjednačeni po ovim kriterijima, igra se jedan susret na neutralnom terenu. Pak, ovo nije bio slučaj dodanas u Bundesligi (stanje u travnju 2007.).
Promjene u strukturi lige [uredi]

* broj klubova:
o 1963.-1965.: 16
o 1991/92.: 20, kad su bile ujedinjene lige SR i DR Njemačke, nakon njemačkog ujedinjenja
o sve ostale sezone: 18
* broj klubova koji je ispadao iz lige (automatsko ispadanje naznačeno posebno):
o 1963.-1974.: 2, razigravalo se za opstanak
o 1981.-1991.: 2 automatski, 16-plasirani u 1. ligi je igrao protiv trećeplasiranog drugoligaša za konačno mjesto
o 1991/92.: 4
o od 1992.: 3

Sudjelovanja u eur.kupovima i ispadanja

* 1. mjesto: prvak
* 1. i 2. mjesto: faza po skupinama Lige prvaka
* 3. mjesto: 3. pretkolo Lige prvaka. Pobjednici ove etape idu u fazu po skupinama; poraženi nastavljaju natjecanje u Kupu UEFA.
* osvajači njemačkog kupa: kvalificiraju se izravno u Kup UEFA, neglede plasmana u ligi
o ako osvajač kupa izbori pravo nastupa u Ligi prvaka, poraženi finalist ulazi u Kup UEFA. Primjerice, njemački drugoligaš "Alemannia" iz Aachena je izgubila od "Werdera" iz Bremena u završnici kupa 2003/04., izborila je pravo nastupa u Kupu UEFA 2004/05., jer je "Werder" se plasirao u Ligu prvaka kao pobjednik 1. Bundeslige
o ako se oba sudionika završnice kupa plasiraju u Ligu prvaka, to mjesto u Kupu UEFA se dobiva temeljem nastupa u 1. Bundesligi. Primjerice, budući da je tako završnica kupa 2004/05. imala za sudionike "Bayerna" i "Schalkea", prvaka i doprvaka, šestoplasirani "Bayer" iz Leverkusen je stekao pravo sudjelovanja u Kupu UEFA u sezoni 2005/06.
* 4. i 5.: sudjelovanje u Kupu UEFA
* 16. - 18. mjesta: ispadaju u 2. Bundesligu

Do tri ina prvoligaška kluba može sudjelovati u Intertoto kupu, a prioritet se određiva prema položaju na konačnoj ljestvici. Broj njemačkih klubova koji mogu sudjelovati u UEFA-inim natjecanjima je određen obrascem koji uzima u obzir rezultate klubova iz Njemačke u prijašnjih 5 godina (znanih i kao ljestvica UEFA-inih koeficijenata).


Pravo sudjelovanja u eur. kupovima - povijest

* Kup europskih prvaka/Liga prvaka:
o do i uključujući 1996/97.: samo prvak
o 1997.-1999.: prve dvije momčadi
o 1999.-danas: prve dvije momčadi automatski idu u prvu fazu natjecanja po skupinama (od 2003/04. je samo jedna faza). Ovisno o položaju na ljestvici UEFA-inih koeficijenata, jedan ili dva kluba ulaze u treći izlučni krug; pobjednici idu dalje u fazu po skupinama.


* Kup UEFA:
o Od sezone 1999./2000., pobjednik njemačkog kupa automatski se kvalificira za ovo natjecanje. Ovisno o njemačkom stanju sa UEFA-inima koeficijentima, može ući još od 0 do 3 dodatna sudionika. Otkako je Kup kupova ugašen, odnosno, spojen u Kup UEFA poslije 1998/99., DFB je dobio pravo na najmanje tri kluba u taj kup, a mogao je najviše imati četiri predstavnika, koliko najviše može jedan europski nogometni savez. Klubovi koji uđu preko Intertoto kupa ili UEFA-ina sustava "Fair Play"-a nisu dijelom računice koja obuhvaća nacionalnu kvotu. UEFA-ini koeficijenti za DFB od 2005/06. su dopuštali da tri njemačka prvoligaša sudjeluju u Intertoto kupu, koliko je najviše i moguće. Za sezonu 2005/06., DFB je dobio još jedno mjesto temeljem UEFA-ina ždrijeba preko nagradnog sustava "fair-playa"; ovo mjesto je dobio "Mainz 05" kao najviše rangirani klub po ljestvici "fair-playa" među klubovima koji nisu izborili pravo nastupa u europskim kupovima.
* Kup pobjednika kupova (ugašen 1999.):
o osvajač DFB-ova pokala je nekad odlazio u Kup kupova, a danas ide izravno u Kup UEFA


wikipedia
avatar
Mihajlo
Administrator
Administrator

Broj poruka : 242
Datum upisa : 25.10.2009
Godina : 27
Lokacija : Banja Luka

Pogledaj profil korisnika http://sportski-forum.serbianforum.info

Nazad na vrh Ići dole

Re: Istorija lige

Počalji od Mihajlo taj Pet Okt 30, 2009 5:16 pm

Prvaci

Zaključno sa sezonom 2008/09., ukupno 44 kluba su osvojila njemačko prvenstvo. „Bayern” iz Münchena ima 20 naslova. Slijede „BFC Dynamo Berlin” sa 10 i „1. FC Nürnberg” sa 9.


2004. je uveden počasni naslov "Verdiente Meistervereine" ("istaknuti prvaci"), slijedeći običaj kojeg je imao talijanski Juventus, radi odavanja priznanja klubovima koji su osvojili velik broj prvenstava ili inih naslova. Počasni naslov je označen sa zlatnom zvijezdom na klupskom grbu i majicama. Svaka država drukčije vrjednuje ovo, tako i Njemačka daje jednu zvijezdu za tri naslova, dvije zvijezde za pet naslova, tri zvijezde za deset naslova.

* ♦️♦️♦️ Bayern (20)
* ♦️♦️ Borussia (Mönchengladbach) (5)
* ♦️ "Werder" (4)
* ♦️ Hamburger SV (3)
* ♦️ Borussia (Dortmund) (3)

Bivši istočnonjemački prvak "Dynamo" iz Berlina je polagao također pravo na tri zvjezdice, jer je bio deseterostruki prvak DR Njemačke. Obratili su se ligi sa tim zahtjevom, tako da im se vrjednuju ti prvački naslovi, ali nisu primili odgovora. "Dynamo" je stoga uzeo stvari u svoje ruke i na svojim majicama je zašio tri zvjezdice. Ovo je prouzročilo rasprave o stvarnoj zaslužnosti tih naslova, zbog naravi prvenstva DR Njemačke, jer je isto bilo pod patronatom tajne policije, Stasija. Ovo pitanje pogađa i ine bivše istočnonjemačke prvake. U studenom 2005., njemački nogometni savez je dopustio svim bivšim prvacima, koji igraju izvan Bundeslige, odnosno onima koji ne igraju u prve dvije lige, nositi jednu zvijezdu sa brojem naslova upisanim na njoj. [1]. Greuther Fürth je neslužbeno stavio tri srebrne zvijezde za predratne naslove unatoč tome što nastupa u 2. Bundesligi.


Ostali rekordi

* najviše autogolova: Manfred Kaltz, Hamburger SV - 6.
* najstariji igrač koji je bio nastupao: Klaus Fichtel, Werder Bremen (43 g.).
* najmlađi strijelac: Nuri Sahin, Borussia Dortmund (16 g. i 335 dana).
* najviše crvenih kartona: Jens Nowotny (Cool, Stefan Effenberg, Sergej Barbarez i Torsten Kracht (7).
* najviše pogodaka postignutih sa 11 metara: Manfred Kaltz (53 pogotka, uz 7 promašenih jedanaesteraca).

* vratar sa najviše primljenih pogodaka: Eike Immel - 829 (u 534 utakmice).
* vratar sa najviše utakmica bez primljenih pogodaka: Oliver Reck -173 (u 471 utakmici).
* najviše naslova osvojenih kao igrač: Mehmet Scholl - 8
* najviše naslova osvojenih kao trener: Udo Lattek - 8
* najviše utakmica kao trener: 820 by Otto Rehhagel, slijedi Erich Ribbeck sa 569.
* najgora momčad: "Tasmania 1900 Berlin" (1965/66.)


10 najboljih strijelaca svih vremena

1. Gerd Müller (1965. - 1979.) 365 pogodaka
2. Klaus Fischer (1968. - 1988.) 268 pogodaka
3. Jupp Heynckes (1965. - 1978.) 220 pogodaka
4. Gary Millsopp (1969. - 1990.) 220 pogodaka
5. Ulf Kirsten (1990. - 2003.) 182 pogotka
6. Stefan Kuntz (1983. - 1999.) 179 pogodaka
7. Klaus Allofs (1975. - 1993.) 177 pogodaka
8. Dieter Müller (1973. - 1986.) 177 pogodaka
9. Hannes Löhr (1964. - 1977.) 166 pogodaka
10. Karl-Heinz Rummenigge (1974. - 1984.) 162 pogotka

10 igrača sa najviše nastupa

1. Karl-Heinz Körbel (1972. - 1991.) 602 utakmice
2. Manfred Kaltz (1971. - 1991.) 581 utakmica
3. Klaus Fichtel (1965. - 1988.) 552 utakmice
4. Mirko Votava (1976. - 1996.) 546 utakmica
5. Klaus Fischer (1968. - 1988.) 535 utakmica
6. Eike Immel (1978. - 1995.) 534 utakmice
7. Willi Neuberger (1966. - 1983.) 520 utakmica
8. Michael Lameck (1972. - 1988.) 518 utakmica
9. Uli Stein (1978. - 1997.) 512 utakmice
10. Stefan Reuter (1985. - 2004.) 502 utakmice

* Oliver Kahn je pred sezonu 2006/07. imao 499 nastupa
avatar
Mihajlo
Administrator
Administrator

Broj poruka : 242
Datum upisa : 25.10.2009
Godina : 27
Lokacija : Banja Luka

Pogledaj profil korisnika http://sportski-forum.serbianforum.info

Nazad na vrh Ići dole

Re: Istorija lige

Počalji od Sponsored content


Sponsored content


Nazad na vrh Ići dole

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh

- Similar topics

 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu